Izvrsne su za banana split koji možete i sami napraviti doma ali i za frape. Malo mlijeka, banana ili dvije, šečer, mljevena čokolada i vanilija u prahu po želji...mmmm.

Graševina je u vinogradarskom sortimentu RH zacijelo najzastupljenija vinska sorta bijeloga grožđa. U kontinentalnim vinogorjima Hrvatske našla je drugu domovinu, sličnu onoj iz koje potječe (Francuska), pa nije slučajno da je Pravilnikom (NN 159/04.) uvrštena među preporučene kultivare u svim podregijama regije Kontinentalna Hrvatska.

Posebno valja istaći da sorta graševina izuzetnu kakvoću daje svim kategorijama predikatnih vina što je znano vrhunskim proizvođačima i o čemu oni vode računa.
Kao što je ZOV-u propisano, vina proizvedena iz grožđa ovog kultivara (ovisno o kakvoći prerađenog grožđa, urodu po ha, stupnju zrelosti grožđa, načinu preradbe i njege, korisnom učinku-randmanu, količini prirodnog alkohola i drugih sastojaka te organoleptičkim svojstvima) razvrstana su u kvalitetne kategorije (stolna bez oznake zemljopisnog podrijetla i stolna s k.z.p., kvalitetna s k.z.p. i vrhunska vina s k.z.p.. Najveći broj vrhunskih graševina dolazi iz podregije Slavonija. (vinogorja Kutjevo, Slavonski Brod, Đakovo, te Daruvar). U podregiji Zagorje-Međimurje manji se broj vina graševina uvrštava među vrhunske. Prije agresije na RH štićene su kao vrhunske (tada označavane kao čuvene) graševine iz podregije Podunavlje (vinogorje Erdut, Srijem-Ilok i Pajzoš, te vinogorje Baranja-beljski rizling), no iz poznatih su se razloga one bile prestale proizvoditi. Neka su se od tih vina, nakon mirne reintegracije tog dijela RH, ponovno pojavila na tržištu.

U svim kontinentalnim vinogradarskim podregijama proizvode se kvalitetne graševine s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom. U hrvatskom vinskom vodiču 1997/1998. (autora Srećka Ljubljanovića) opisano je 99 kvalitetnih i čak 108 stolnih graševina s kontroliranim podrijetlom, dok je njihov broj u 2005 znatno smanjen. Najveći broj tih vina označava se samo kao graševina, manji broj već u nazivu ima oznaku kraja iz kojeg dolazi (Stupnik, Đakovo, Trnavci, Slatina, Križevci, Plešivica, Desinec ili Stošinec itd). Dva su vina proizvedena iz ovog kultivara označena kao rizling (vinogorje Daruvar i vinogorje Đakovo), a jedno i kao laški rizling (vinogorje Daruvar). Kažimo još i to da neka kvalitetna vina proizvedena iz kultivara graševina imaju fantazijska imena, a jedno čak i stari naziv ove sorte grašica.

* preuzeto sa http://vinopedia.hr/wiki/index.php?title=graševina

Sauvignon je jedna od najizrazitijih sorti bijelog grozdja. Istice se svojom okrepljujucom kiselkastoscu.

Dugo je vremena hladna klima, koja je potrebna ovoj sorti prijecila put toj sorti u Sjevernu i Juznu Ameriku, Australiju i Novi Zeland. No kasnije je Novi Zeland stvorio perjanicu koja je ponekad zasjenila loarski original. Dobri primjerci se jos proizvode i u Juznoj americi.

Sauvignon rijetko poprima notu hrastovine i zbog toga okusi zadrzavaju svoju bistrinu. Takodjer se ne mijesa dobro sa drugim vrstama.

Ova sorta nije popularna za starenje. Vecina se sauvignona pocne raspadati vec nakon tri godine: izgube svoju bitnu kiselkastost i svjezinu sto nicim drugim ne mogu nadomjestiti.

* Preuzeto i skraceno iz knjige "Velika knjiga o vinu" autorice Joanne Simon. Izdavac: Profil.

Nakon velikog uspjeha u Sjevernoj i Juznoj Americi i Australiji, ova sorta pustila je korjenje u gotovo svakoj vinogradarskoj zemlji. Domovina ovoj sorti je Bordeaux.

Zbog svog kasnog sazrijevanja ne uspije potpuno dozrijeti u suviše hladnim podnebljima pa tamo daje slaba vina s mirisom zelene trave. U suviše toplim podnebljima može dati stijesnjene, jednostavne okuse.

Cabernet Sauvignon iz Bordeauxa sa svojom mineralnom notom cedrovine i okusom cigara uvelike se razlikuje od onog iz regije Coonawara iz Juzne Amerike s jakim i ostrim okusima mentola i klincica.

Grozdovi su mali, tanke kozice, tamni i plavkasti. Daju vina dubokih boja i, zbog visokog omjera pupova i kozice prema soku, prirodno taninska i potencijalno dugotrajna vina. Jasnih okusa i taninske podloge, ova vina su pogodna za starenje u hrastovim bacvama, posebno francuskima.

Temeljne arome: metvica, crni ribiz, nasiljena olovka, cokolada.

* Preuzeto i skraceno iz knjige "Velika knjiga o vinu" autorice Joanne Simon. Izdavac: Profil.

Osobno ovu sortu najvise preferiram. Jake i izrazene arome i okusi najvise pasu mojem nepcu kojeg najvise veseli punoca.

Ova sorta uspjeva u mnogo vecem rasponu klima i tala od vecine vrsta, a i otporan je na bolesti i daje bogat urod. Sorta je prilagodljiva i da se kombinirati sa ostalim sortama. Nema nesto ekstra izrazene arome i okuse. Chardonnay se gotovo uvijek lako pije.

Prosjecan chardonnay iz podrucja Sjeverne i Juzne Amerike i Australije je jak, zreo, vocan i gladak, a prirodno visok udio alkohola mu daje zaobljenost i sladak okus.

Najocigledniji dodatak chardonnayu je hrastovina. Vrenjem u novim bacvama mlado vino dobiva stih kruha prepecenca i vanilije, a s godinama kompleksniji okus i bogatiju teksturu.

Temeljne arome: maslac, breskva, orah, kruh prepecenec.

* Preuzeto i skraceno iz knjige "Velika knjiga o vinu" autorice Joanne Simon. Izdavac: Profil.

A sto se tice mog osobnog misljenja, chardonnay je sorta koja daje vrlo pitka vina, blago slatkasta no ne osobito jaka na aromama sto ga cini laganim i nezahtjevnim. Kod losijih butelja se osjewti gorcina sto mnogima daje krivu sliku ove odlicne sorte.

Đumbir se koristi kao hrana i lijek već tisućljećima i dolazi nam kao jedan od začina iz daleke Kine. Radi se o trajnoj gomoljastoj biljci koja je rastom slična trstici. Latinski naziv Zingiber officinale potječe od sanskrtske riječi stringavera, što znači rožnat. Naziv se odnosi na podanak biljke koja je kvrgavog, nepravilnog izgleda, svjetložute do smeđe boje.

Đumbir se odlikuje izrazito slatkastim i ugodnim mirisom, te aromatičnim i ljutkastim okusom. Neizostavan je začin u indijskoj i orjentalnoj kuhinji, ali isto tako njegov okus se krije i u nekim nama dobro poznatim namirnicama (npr. spekulas keksi sadrze đumbir).

Dobro se kombinira i u slatkim i u slanim jelima, od indijskog curryja, krem juhi od tikvi, do najfinijih kolaca. Također postoji i pivo od đumbira (engl. ginger beer) koje je popularno u Engleskoj. Osim piva - od đumbira se radi i čaj. Jedna od savršenih kombinacija za zimske dane je čaj (zeleni, crni ili biljni) sa aromom đumbira, cimeta, klinčića i anisa.

Osim u kulinarstvu, može se koristiti i kao ljekovito sredstvo. Dobar je za smanjenje mučnine i povraćanja,  pa tako žene u Kini tradicionalno jedu korijen đumbira za sprječavanje jutarnjih mučnina u prvim mjesecima trudnoće. Također je dokazano njegovo pozitivno djelovanje u poboljšanju probave na način da pospješuje proizvodnju sline, probavnih sokova i žuči.

Smatra se da pospješuje kontrakcije srca, sprječava formiranje krvnih ugrušaka, snižava razinu kolesterola, djeluje protuupalno, pa čak i stimulativno na imunološki sustav. Ako se uzima redovito, suzbija kronični umor, poboljšava pamćenje, a zbog stimulativnog svojstva nije uputno uzimati ga navečer prije spavanja jer može uzrokovati nesanicu.